KNJIGE
AUTORSTVO
Nad Papukom nebo proplakalo – 2019.
Kratki opis knjige
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane.
O autoru
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
O autoru
UREDNIŠTVO
Orahovica između dva svjetska rata 1918. – 1942. – 2021.
Kratki opis knjige
Ovaj knjižni uradak pokušaj je prikaza vremena i prilika na širem prostoru Orahovice od 80 do 100 godina unatrag. Dakle, radi se o vremenskom prostoru od 1918. do 1942., završetka Prvog svjetskog rata do povlačenja hrvatskih oružanih snaga iz šireg prostora Orahovice 20.12. 1942. kada su dislocirane sve institucije hrvatske državne vlasti područja Orahovice. O ovom vremenskom međuprostoru pisala je nekolicina autora, ali dosta šturo i jednostavno, s obzirom da su poslijeratne političke prilike u komunističkoj Jugoslaviji preslikane i na Orahovicu. Ovaj uradak u svojoj cjelini podsjeća na vrijeme i događanja promatranih s aspekta svakodnevnih Orahovčana, bez favoriziranja osobnosti kvaziautoriteta ili političke pripadnosti.
O autoru
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
O autoru
Miroslav Gazda rođen je 1943. godine u Podravskoj Slatini gdje završava osnovnu školu. Srednju, elektrotehničkog smjera završava u Varaždinu, a prvi stupanj na Institutu prometnih znanosti u Zagrebu 1982. godine uz rad, kada stječe zvanje inženjera prometa. U Orahovicu dolazi 1965. godine gdje je zaposlen u Narodnom sveučilištu Orahovica, u svojstvu tehničara na Radio postaji Orahovica, potom kao voditelj Auto-škole Orahovica. Od 1980. godine zaposlen u zemlji i inozemstvu sve do sredine 1991. godine, kada se uključuje u obranu Hrvatske. Umirovljen je krajem 1995. godine u svojstvu pripadnika MORH-a, u činu poručnika HV-a.
Jedan je od osnivača Društva ratnih veterana Hrvatski Domobran Orahovica, član izvršnih tijela društva, član Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zagreb, član Županijskog povjerenstva za istraživanje žrtava totalitarnog komunističkog režima i obilježavanje mjesta njihovih stradanja županije Virovitičko-podravske, član Udruge HVIDRA Orahovica i voditelj Odbora za istraživanje i utvrđivanje zločina koje su počinili pobunjeni Srbi i uvezeni četnici na području Virovitičko-podravske županije.
U svom poratnom djelovanju posvetio se istraživanju masovnih grobišta i pronalaženju žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća, vojske NDH i civila antikomunista, kao i žrtava samog Domovinskog rata na području Virovitičko-podravske županije. U tom pravcu objavio je, samostalno ili kao koautor sljedeće knjige: Druga strana istine u izdanju Hrvatskog domobrana URV Orahovica 1999., Spomenar hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije 1941. – 1945. i 1991. – 1995., prvo izdanje, Zločin za koji još nitko nije odgovarao i Spomenar hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije 1941. – 1945. i 1991. – 1995., drugo dopunjeno izdanje. U pripremi je i aneks drugom dopunjenom izdanju Spomenara hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije 1941. – 1945. i 1991. – 1995.
Kao kroničar-amater, proučava povijest Slatine i Orahovice i u tom smjeru objavio je sljedeće knjige: Zavičajnici grada Orahovice 1848. – 1942., Pripovijest Uništić i druge crtice iz povijesti Orahovice od Franje Vočinkića Orahovčanina i Krvavi slatinski Uskrs, ratna zbivanja u Slatini za vrijeme Drugoga svjetskog rata, Orahovica između dva svjetska rata 1918. – 1942. izdana 2021. godine te Vatrogasna glazba u Orahovici od 1924. do 1980. godine.
Povremeni je dopisnik tiska Hrvatski domobran Zagreb i Politički zatvorenik Zagreb te drugih tiskovina. Član je znanstvenih žrtvoslovnih skupova i predavač.
