Snimljeni filmovi

Filmsko stvaralaštvo

RUJANSKI DANI: Četekovac – Balinci – Čojlug (2023.)

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak

Četvrti rujna 1991. godine za stanovnike današnje Virovitičko-podravske županije simbolizira svojevrstan dan žalosti kada govorimo o događajima iz novije hrvatske povijesti. Toga dana u 9 sati i 5 minuta započeo je kombinirani topničko-pješački napad pobunjenih Srba na sela Četekovac, Balince i Čojlug. U tim dramatičnim događajima tijekom cijelog dana pristizale su dramatične informacije, ali i dezinformacije o tome što se događa na području ta tri sela. Tek u večernjim satima istoga dana, nakon dolaska izbjeglica u obližnji Mikleuš, došlo se do pravih informacija što se u tim selima dogodilo. Posljedice sumanutog napada bile su stravične, a iste su na vidjelo izašle sljedećeg dana kada u sela ulaze pripadnici MUP-a i ZNG-a. Uslijedili su RUJANSKI DANI straha, žalosti i ogorčenosti.

O svemu ovome u filmu je progovorilo 14 svjedoka toga vremena te četiri povjesničara koji su dali opći pregled cijele situacije. Taj krvavi četvrti rujan tema je prvog dijela serijala RUJANSKI DANI kroz koji autori Dino Mataz i Mihael Puljić opisuju ključne događaje tog ratnoga rujna 1991. godine na području Virovitičko-podravske županije.

O autorima
Dino Mataz rođen je 7. prosinca 1995. godine u Našicama. Osnovnu i srednju školu pohađa u Orahovici te u Osijeku na Filozofskom fakultetu završava studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti. Autor je brojnih amaterskih i poluprofesionalnih dokumentarnih filmova nezavisne produkcije s tematikom Domovinskog rata. Neki od filmova iz autorovog opusa: Voćin (2019.), Posljednja Patrola (2020.), Linija života (2020.), Prosinački memento (2021.), Slatinski kraj u Domovinskom ratu (2022.). U suradnji s Mihaelom Puljićem potpisuje naslove poput: Sinovi zapadne Slavonije (2019.) te Rujanski dani: Četekovac – Balinci – Čojlug (2023.)

Mihael Puljić rođen je 23. rujna 1989. godine u Virovitici. Osnovnu školu Ivane Brlić Mažuranić i srednju Tehničku školu pohađa u Virovitici. U Zagrebu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu završava studij Povijesti. Aktivno se bavi tematikom Domovinskog rata te ju koristi kao temelj filmskim uradcima. Svoj filmski prvijenac promovirao je 2021. godine pod naslovom „Prvi okršaj“, o prvom oslobođenom naselju u Republici Hrvatskoj 2. rujna 1991., naselju Jasenaš. U suradnji s Dino Matazom potpisuje naslove poput: Sinovi zapadne Slavonije (2019.) te Rujanski dani: Četekovac – Balinci – Čojlug (2023.)

Slatinski kraj u Domovinskom ratu – 2022.

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak

Film „Slatinski kraj u Domovinskom ratu“ još je jedno u nizu djela takve tematike mladog povjesničara Dine Mataza.
– Riječ je o dokumentarno nastavnom filmu u trajanju od 25 minuta kroz koji se kronološki opisuju događaji iz modernije hrvatske povijesti, od demokratskih promjena pa sve do oslobođenja brdskih sela u operaciji Papuk ’91 u prosincu 1991. godine na području nekadašnje općine Podravska Slatina. 

O autoru
Autor je brojnih članaka na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te na portalu Braniteljski.hr. Suradnik i suautor na projektu skupine časnika hrvatske vojske u mirovini pod nazivom Domovina i ja odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te autor nastavnog dokumentarnog filma Garnizon Našice, napravljen na temelju projekta Domovina i ja i kratkog dokumentarnog filma Garnizon Našice (2019.).

Prosinački memento – 2021.

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak

Prosinački memento, film o pogibiji trojice hrvatskih branitelja, Momira Krmpotića, Milana Puhanića i Branka Jaklića, pripadnika vojne policije i 2. bojne 132. brigade u prosincu 1991. godine, samo nekoliko dana prije provedbe prve oslobodilačke operacije u Domovinskom ratu – “Papuk ’91”, kojom je oslobođen najveći dio Zapadne Slavonije.

Sama je tema, kako i naslov naglašava, svojevrsna opomena i podsjetnik na sve ono što se događalo na prvoj liniji obrane orahovačkog kraja 4. i 5. prosinca 1991. godine te upozorenje mlađim generacijama, složeno kroz antiratnu poruku sugovornika i svjedoka toga vremena.

O autoru
Autor je brojnih članaka na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te na portalu Braniteljski.hr. Suradnik i suautor na projektu skupine časnika hrvatske vojske u mirovini pod nazivom Domovina i ja odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te autor nastavnog dokumentarnog filma Garnizon Našice, napravljen na temelju projekta Domovina i ja i kratkog dokumentarnog filma Garnizon Našice (2019.).

Sinovi zapadne Slavonije – 2021.

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak

Ovih dana počinjemo obilježavati 30 godina jedne od prvih velikih akcija na zapadnoslavonskom bojištu, ali i u Domovinskom ratu. Na području Virovitičko-podravske županije u studenom i prosincu, hrvatski branitelji, pripadnici 127. brigade Virovitica, 136. brigade Slatina i 2. bojne 132. brigade Orahovica združeno kreću u napadna bojeva djelovanja prema uporištima pobunjenih Srba na Papuku s ciljem otklanjanja bilo kakve mogućnosti presijecanja podravske magistrale i odvajanja istoka Slavonije od središta zemlje. U tim hladnim danima, do jučer mali ljudi, koji preko noći iz civilnog života postaju vojnici te svjesni opasnosti kreću u borbu za svoj, ali i život svojih najmilijih. Svi su oni tada, kako je i naglasio general-pukovnik Đuro Dečak, bili ”Sinovi zapadne Slavonije”. Iz takvih razgovora i svjedočanstava, mladi povjesničari Mihael Puljić i Dino Mataz uložili su sav trud i napor kako ti ljudi ne bi bili zaboravljeni.

O autoru
Autor je brojnih članaka na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te na portalu Braniteljski.hr. Suradnik i suautor na projektu skupine časnika hrvatske vojske u mirovini pod nazivom Domovina i ja odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te autor nastavnog dokumentarnog filma Garnizon Našice, napravljen na temelju projekta Domovina i ja i kratkog dokumentarnog filma Garnizon Našice (2019.).

Linija života – 2020.

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak
Dokumentarni film o prvoj liniji obrane općine Čačinci i podravske magistrale – slavonske žile kucavice. Obogaćen arhivskim snimkama i svjedočanstvima sugovornika toga vremena, film donosi kronologiju događaja na području bivše općine Orahovica od proglašenja SAO Zapadna Slavonija 12. kolovoza 1991. godine pa sve do oslobođenja podpapučkih sela na području bivše općine Orahovica u operaciji Papuk ’91 u prosincu 1991. godine.
O autoru
Autor je brojnih članaka na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te na portalu Braniteljski.hr. Suradnik i suautor na projektu skupine časnika hrvatske vojske u mirovini pod nazivom Domovina i ja odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te autor nastavnog dokumentarnog filma Garnizon Našice, napravljen na temelju projekta Domovina i ja i kratkog dokumentarnog filma Garnizon Našice (2019.).

Posljednja patrola – 2020.

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak
Dokumentarni film ”Posljednja patrola” donosi kronologiju nedjeljnog prijepodneva 11. kolovoza 1991. godine kada su pobunjeni Srbi i aktivisti Srpske Demokratske Stranke na ulazu u selo Pušina iz zasjede napali patrolu policijske postaje Orahovica pri čemu je smrtno stradao policajac Stjepan Mlakar, dok su Franjo Sterle teško te Josip Jurković lakše ranjeni. To je ujedno bila i posljednja patrola koja je krenula u obilazak kompleksa brdskih sela na Papuku te je već sljedećeg dana, 12. kolovoza 1991. godine u Pakracu proglašena Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija u čiji je sastav ušlo i 30% nekadašnje bivše općine Orahovica. Skroman arhivski materijal i svjedočanstva sudionika toga vremena donose gledatelju posljednji čin pobunjenih Srba na orahovačkom području pred sam početak ratnih djelovanja koja su na tom području trajala puna četiri mjeseca sve do oslobođenja podpapučkih sela u prosincu 1991. godine tijekom operacije Papuk ’91.
O autoru
Autor je brojnih članaka na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te na portalu Braniteljski.hr. Suradnik i suautor na projektu skupine časnika hrvatske vojske u mirovini pod nazivom Domovina i ja odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te autor nastavnog dokumentarnog filma Garnizon Našice, napravljen na temelju projekta Domovina i ja i kratkog dokumentarnog filma Garnizon Našice (2019.).

Voćin – 2019.

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak
Dokumentarni film koji detaljno prikazuje kronologiju događaja u Voćinu za vrijeme srpske okupacije tijekom Domovinskog rata pa sve do trenutka masakra Hrvata koji su za sve vrijeme okupacije ostali u Voćinu. Svi događaji popraćeni su pričama svjedoka koji su u to vrijeme živjeli u navedenom mjestu i okolici ili su pak ušli u okupirano mjesto neposredno nakon masakra. Film je realiziran pod pokroviteljstvom Zajednice Udruga HVIDR-e VPŽ te uz pomoć UDVDR RH ogranak Voćin i ”Marinianis televizije”.
O autoru
Autor je brojnih članaka na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te na portalu Braniteljski.hr. Suradnik i suautor na projektu skupine časnika hrvatske vojske u mirovini pod nazivom Domovina i ja odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te autor nastavnog dokumentarnog filma Garnizon Našice, napravljen na temelju projekta Domovina i ja i kratkog dokumentarnog filma Garnizon Našice (2019.).

Krvavi četvrti – 2019.

O autoru
Nad Papukom nebo proplakalo povijesno je psihološki roman koji prati glavnog lika Andriju „Andru“ Horaka kroz razdoblje demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih pa sve do kraja 1991. godine. Roman se sastoji od 25 poglavlja, znakovitih naziva, koji nagovješćuju tijek radnje. Uz Andru Horaka, nositelja radnje, u romanu su prisutna još dva lika, Josip Jakovac „Jole“ i Ivo Marojević „Iva“, koji zajedno uz Andru vode radnju. Roman se direktno osvrće na Domovinski rat, akcent je stavljen na događaje lokalne razine, Zapadne Slavonije, općine Slavonske Orahovice i Podravske Slatine.
Roman je stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Autor je kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazao tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane. Andra je običan 50-godišnji Orahovčanin, koji je oblikovan kao oko kamere, koje bilježi događaje oko sebe, i zatomljuje ih duboko u svijest, pritom teško i sjetno proživljava. Prikazan je kao običan, mali čovjek, koji se odjednom nespreman našao u vrtlogu rata i stradavanja. Iako sudionik događanja na kojima su jasno isticana obilježja i najave budućih krvavih događaja, vjeruje u dijalog i zdrav razum, naivno misleći da neće doći do najgoreg scenarija. Nakon prvih stradavanja i ubijanja sunarodnjaka, postaje svjestan da je rat neminovan. Roman opisuje neravnopravnu borbu, u kojoj je hrvatski narod razoružan, dok su do zuba naoružani pobunjeni Srbi krenuli u pohode na hrvatska sela i gradove. U romanu su detaljno opisani događaji, koji su obilježili stradavanje Hrvata na orahovačko-slatinskom području. Od ubojstva prvog policajca na orahovačkom području Stjepana Mlakara, masakra 24 civila u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, do stradavanja civila prilikom povlačenja pobunjenih Srba s Papuka. Te događaje i one nadolazeće Andra bilježi objektivom kamere. U romanu su opisani svakodnevni životi ljudi, šale, razgovori, seoski poslovi, ali i život u ratnim uvjetima te pripreme za rat. Roman je podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju hrvatsku povijest, ali i upozorenje da ne smijemo zaboraviti žrtvu koju su civili i branitelji podnijeli za stvaranje samostalne Hrvatske. Da se ne zaboravi!
Sažetak
Kratki filmski uradak, memento na jedan od najcnjih dana u povijesti slatinsko-orahovačkog kraja. 4. 9. 1991. godine, pobunjeni Srbi napadaju podpapučka sela Četekovac, Balince i Čojlug te izvršavaju masakr nad 24 hrvatskih civila i policajaca. Pred Vama je jedan od prvih filmskih uradaka s tematikom Domovinskog rata u našoj produkciji koji predstavlja uspomenu na najtužniji dan koji će pamtiti generacije žitelja podpapučkog kraja.
O autoru
Autor je brojnih članaka na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat te na portalu Braniteljski.hr. Suradnik i suautor na projektu skupine časnika hrvatske vojske u mirovini pod nazivom Domovina i ja odobrenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te autor nastavnog dokumentarnog filma Garnizon Našice, napravljen na temelju projekta Domovina i ja i kratkog dokumentarnog filma Garnizon Našice (2019.).